Japanska veza

Akio Yanai
Zašto japanski doktor proučava ‘hrvatske’ vjetrove?

Tekst je izvorno objaljven u newsletteru škole jedrenja ANA.

Jedrenje je drevna vještina. Isto tako drevna i s tom vještinom povezana su znanja o vjetru i moru. Gotovo bi se moglo reći da su upisana u genetski kod čovječanstva. Jer, prije modernih prognoza i satelita, generacijama su se prenosila s koljena na koljeno i od naroda narodu. Stoga, u svijetu prepunom različitosti, koji se danas zbog napretka tehnologije naoko sve više sužava, dok se ljudi sve više udaljuju, kroz napukline virtualne stvarnosti povremeno izviru neke davno zaboravljene, opipljive i, samo na prvi pogled, začudne veze.

Dokazati postojanje tih veza, i to između naroda Hrvatske i Japana, misija je prof. dr. Akija Yanaija s Tokijskog sveučilišta Musashina. U tome mu, ugostivši ga na tečaju jedrenja u Jezerima pomaže i škola jedrenja ANA.

Slučajni etnolog

Taj ‘doktor za vjetrove’, inače meteorolog i oceanograf, a slijedom okolnosti i etnolog, naumio je dokazati da svi narodi svijeta, bez obzira na to kojem civilizacijskom i kulturnom krugu pripadali, koriste isti sustav za nazivanje vremenskih prilika na moru, posebno vjetrova. Svoju tezu, koju će pokušati potvrditi jedreći duž obale i boraveći na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, temelji na rezultatima istraživanja koje je proveo u Japanu i Južnoj Koreji.

Profesor je, naime, zaključio da ljudi vjetrovima ne daju nazive isključivo prema smjeru iz kojeg pušu, već i prema svom subjektivnom osjećaju smjera i karaktera tog vjetra (npr. sjeveroistočnjak se naziva Bura, hladna je i puše s kopna, obično je vedro, ali može biti i tzv. ‘škura’).

Uz to, pojedini vjetrovi u svom nazivu dobivaju i dodatak prema dobu godine u kojem se obično događaju (npr. tri marčane bure), ili prema nekim drugim vremenskim ili prirodnim pojavama svojstvenima tom razdoblju. Također, postoje brojne, najčešće mikrolokalne varijacije u nazivima pojedinih vjetrova i vremenskih pojava, koje su pak proizašle iz posebnosti lokalnih prilika, a služe i za preciznije prevdiđanje vremena na tom području.

Alternativni sustav

“Cilj mi je kroz alternativni pristup poboljšati naše razumijevanje prirodnih pojava, a time i razumijevanje među ljudima. U lokalnim predajama i nazivlju pohranjena su mnoga znanja koja moderna znanost ne uzima u obzir, stoga želim stvoriti alternativni sustav koji bi ju nadopunjavao i omogućio joj veću preciznost”, kaže profesor.

Hrvatsku je, dodaje, odabrao jer je tražio mjesto koje je kulturno i jezično potpuno različito od Japana i Južne Koreje. No, kako bi mogao usporediti rezultate, tražio je i mjesto na kojem je meteorološki uzorak jednostavan te koje je i po ostalim vremenskim karakteristikama slično Japanskom moru, a to je upravo Jadran.

Umjesto zaključka postavit ću pitanje koje me, nakon saznanja iznesenih u tekstu, još više muči. Zašto ljudi nikako ne mogu shvatiti da smo svi jednaki i povezani, kada je to već odavno zapisano u vjetru? Što vi mislite?


Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+Share on LinkedInEmail this to someone