Dupini – ‘ljudi iz mora’

Dupini
Dupini nas fasciniraju od pamtivijeka i prisutni su u mnogim mitologijama. Mornari vjeruju da im donose sreću. No, još uvijek su velika zagonetka.

Autor naslovne fotografije: Gordon Abercombie, S/Y T.G. Ellyson

Jedan od najljepših doživljaja na jedrenju je kada se pojave – dupini. Iskreno, ne znam radi li se tu o nekom iskonskom ili pak new age osjećaju bratstva i jedinstva sa svime živim i svemirom samim. Ali u tim trenucima, gledajući igru tih skladnih stvorenja, koja kao da su sazdana od mora samog koliko dobro se u njega uklapaju, osjetiš navalu radosti zbog toga što si – živ.

Možda mi fali iskustva kada to tako doživljavam. Jer, kada o tome razmišljam, sjetim se priče Damira Miloša o njegovim počecima na oceanu. Ugledavši mnoštvo dupina jednom prilikom, cijela posada se ushićeno sjurila probuditi iskusnijeg moreplovca, koji im je bio nešto kao trener. Ovaj ih je poslao k vragu što ga bude i rekao im da ga to sljedeći puta učine jedino ako vide krave da plivaju u oceanu, a ne dupine.

Mitovi i legende

Ipak, čini mi se da zaista ima nešto posebno u njima. Jer fasciniraju ljude od pamtivijeka. I zauzimaju važno mjesto u mitologijama i religijama gotovo svih naroda svijeta. Tako su u grčkoj mitologiji bili vjesnici promjene, preobrazbe i obraćenja. Mit kaže da su boga Dioniza zarobili gusari, koji su, kada su se napili vina, pali u more i pretvorili se u dupine kojima je suđeno da spašavaju unesrećene na moru. Jedna od legendi kaže i da se sam Apolon pretvorio u dupina i navijestio stvaranje grčke civilizacije. A boga mora, Posejdona, i boginju ljubavi, Afroditu, u prikazima često prate upravo dupini.

Mit o preobraćenju imao je, prema nekima, utjecaja i na rano kršćanstvo. Isti smatraju da je njegov simbol riba zapravo bio – dupin. Sve to spremno su, čini se, prihvatili srednjovjekovni pomorci za koje je predstavljao navještenje dobrog vremena, sreće i uspjeha na putovanju. A brojne su i legende o tome kako su spašavali brodolomce. Stoga je bilo strogo zabranjeno i zazivanje loše sreće naškoditi im.

‘Ljudi iz mora’

U predajama nekih naroda o njima se govori i kao o ‘ljudima iz mora’. I tu se vraćamo na priču o njihovoj iskonskoj vezi s ljudima. Naime, pojednostavljeno rečeno, prije 50 milijuna godina njihovi preci, zajednički s ljudima, vratili su se u kolijevku života – more, dok su naši ostali na kopnu.

Možda nas k njima stoga privlače i međusobne sličnosti. Zna se da su, kao i mi, sisavci, udišu zrak, a dokazano je i da su jedna od najinteligentnijih vrsta. Smiju se, a neki tvrde da imaju i razvijenu svijest o samima sebi te vlastiti karakter i imena, kao i sustav međusobne komunikacije. Uz to, pokazuju empatiju, društveni su i pomažu mlađim i starijim članovima zajednice. Sve te osobine pokazuju i prema ljudima, a pripisuje im se i sposobnost pozitivno djelovati na bolesne osobe. Stoga se otvaraju mnogi terapeutski centri u kojima oboljeli od raznih bolesti plivaju s dupinima.

Ugrožena vrsta

Da ne bi sve bilo pozitivno, zna se da mogu biti i nestašni. Poznato je da ih ribari ne vole jer im, privučeni ribom, kidaju mreže, no postavlja se pitanje – tko je tu zapravo uljez? Jer mnogi u mržama ugibaju. Također, pripisuje im se i, prema ljudskim kriterijima – što neke ljude svejedno ne spriječava da se isto tako ponašaju – sklonost devijantnom seksualnom ponašanju. Pa se tako mogu naći podaci da je zabilježeno da ponekad siluju ženke.

Kako bilo, čini se da evolucija funkcionira tako da što je neka vrsta na višem stupnju inteligencije, ima i veći kapacitet za ne tako inteligentno ponašanje.

Kako drugačije tumačiti činjenicu da u Japanu i na Farskim otocima dupine i njihove srodnike kitove još uvijek nemilosrdno ubijaju, bilo zbog ‘prehrane’, bilo zbog ‘tradicije’. A zna se da ih se pokušalo koristiti i u vojne svrhe. K tome, promjene koje se događaju u okolišu utječu i na njih te su, iako vrlo prilagodljivi, ugroženi.

Korisna aplikacija

U Jadranu ih, prema dostupnim podacima, obitava tristotinjak, a najrasprostranjeniji je tzv. dobri dupin (Tursiops truncatus, ili eng. bottlenose dolphin). Znanstvenicima su u mnogočemu još velika zagonetka. A kako bi ih bolje upoznali i zaštitili, a tko zna, možda od njih nešto i naučili, tim okupljen oko dr. Tomislava Gomerčića s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu izradio je aplikaciju za pametne telefone – CroDolphin Little. Putem koje svi koji ih na moru sretnu to mogu dojaviti i tako znanstvenicima i svima zainteresiranima omogućiti praćenje njihovog kretanja.

Aplikaciju možete preuzeti na iTunesu za IOS uređaje i Google playu za Android uređaje, a osim opažanja dupina, možete dojaviti i opažanje drugih morskih sisavaca – kitova ili morskih medvjedica. Sve to možete i pratiti na karti. Sustav funkcionira jednostavno – ako opazite dupine ili druge morske sisavce, unesete podatke u aplikaciju koja ih SMS-om šalje u bazu i s počekom od 12 sati, potrebnim zbog zaštite životinja, pojavljuju se na karti.

Aplikacija je dio šireg projekta istraživanja morskih sisavaca u Jadranu – CROdolphin, koji je 90-ih pokrenuo dr. Hrvoje Gomerčić s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. U sklopu projekta postoji i opširnija baza podataka o praćenju morskih sisavaca u Jadranu s njihovim fotografijama i kartom opažanja, gdje također možete prijaviti susrete. Slični projekti postoje i na međunarodnoj razini, a jedan od takvih je ORCA, putem kojeg možete prijaviti opažanja dupina i kitova na morima i oceanima širom svijeta.

Zaštita

Dupini, kao i drugi morski sisavci, u nas su od 1995. zaštićeni zakonom te ih je strogo zabranjeno ubijati, uznemiravati ili im uništavati stanište. Jedna od najpoznatijih znanstveno-istraživačkih udruga za njihovo proučavanje i zaštitu je Institut Plavi svijet s centrima na Lošinju i Visu. Preko njih možete i usvojiti dupina te tako podržati njihov rad.

Na inicijativu Instituta osnovan je Lošinjski rezervat za dupine, kojeg je Hrvatska 2006., kao prva zemlja na Mediteranu koja je to učinila, stavila pod preventivnu zaštitu u trajanju od tri godine. Rezervat je trebao funkcionirati na principima održivog razvoja te biti svojevrsna turistička atrakcija, koja bi dugoročno mogla koristiti i dupinima i stanovništvu, te dovesti do obnove ribljeg fonda. Ali lokalno stanovništvo i ribari su se protiv toga pobunili. Zaštita je tako 2009. istekla, a institucije ju nisu odlučile produljiti, za što se Institut i dalje zalaže.

Sajveti

Bez obzira na njihovu druželjubivost i ostale osobine, na web stranicama Plavog svijeta, kao i onima projekta CROdolphin, upozoravaju da se ipak radi o divljim životinjama i daju savjete kako se ponašati ako se nađete u njihovoj blizini. Najvažniji su da ih ne treba hraniti niti s njima plivati, kao i da ih treba što je moguće manje ometati u njihovom prirodnom okružju.

Uz preporuku da u susretu s tim mitskim bićima budete savjesni i uzmete te savjete u obzir, ostavljam vas da uživate u glazbi koju je za kultni film ‘Le Grand Bleu’ skladao Eric Serra, a koji najbolje dokazuje da je mit o dupinima i u današnje vrijeme itekako živ.

 


Share on FacebookTweet about this on TwitterShare on Google+Share on LinkedInEmail this to someone